Voćari ostaju bez plodova rada


02. avgust 2014. PRIVREDA – Izvor: Mondo – Česte i obilne kiše umanjile su rod voća, koje truli već na grani. Lošiji je i kvalitet, pa su zato i cene niže. Voćari se žale da će, u odnosu na uloženo, ostati bez očekivane zarade.

“Očekivali smo 15 do 20 tona bresaka po hektaru. Međutim, kako je vreme odmicalo, zbog učestalih kiša, lošeg vremena, raznih insekata koji napadaju voće, ne znam da li ćemo ubrati 50 odsto toga”, kaže za RTS Vladan Mladenović iz Suvodola kod Smedereva.

Voćari kažu da su, samo u zaštitu voća, od proleća uložili gotovo 250.000 dinara po hektaru. Na primer, breskve su prskali od 10 do 12 puta.

“Svakog drugog dana padaju kiše, tako da nije moguće da zaštitimo sve ovo što smo proizveli. Svaka kiša sa sobom nosi i druge bolesti koje i sa zaštitom ne možemo sprečiti”, napominje Zoran Mladenović iz Zemljoradničke zadruge “Suvodol”.

Loše su prošli i proizvođači jagoda, višanja, kajsija…

“Što se tiče ostalih voćnih vrsta, ne samo jagodasto voće već i druge voćne vrste izgubile su pre svega na kvalitetu. Manjak sunčevih sati, manjak sunca uslovio je lošiji kvalitet”, objašnjava profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Mihajlo Nikolić.

Najveći deo roda višnje, maline i kupine domaći proizvođači prodaju na inostranom tržištu. Ali ove godine ređe kao prvu klasu.

“Ova godina bila je specifična u sezoni otkupa voća jer se zbog obilnih padavina pojavio manjak šećera koji nije karakterističan za voće sa ovog podneblja. Tako se dosta voća pojavljuje u drugoj klasi i van klase, nije za otkup jer truli na zemlji ili na putu do hladnjače”, kaže Predrag Oreščanin iz hladnjača “Frikos”.

Prošle godine izvezli smo najviše zamrznutog voća – za 314.000.000 dolara. Sveže voće izvezli smo u vrednosti od 126.000.000 dolara, a osušeno voće za 20.000.000 dolara. Kao i ranijih godina, i 2013. najviše deviza donela